PAZINSLAV
MALA ŠTORIJA O PAZINSKOJ JAMI U 21. STOLJEĆU
Pazinslav
Igrokaz o Pazinskoj jami
Zavičajna nastava
Mjesto radnje: Pazin
Vrijeme radnje: sadašnjost
Likovi:
Pripovjedač: Andrija i Mia
Pazinslav (Andrija) – AI robot dobiven potporom iz EU fondova, odlično dizajniran, najmoderniji model, ali nije dobro programiran jer je aplikaciju „Pazinnote“, šarmantan.
Johann (Lucas) – turist iz Austrije, grad Wörgl / ili Kufstein u Tirolu, putovao je na more, ali ga je GPS izbacio s Ipsilona i doveo u grad Pazin. Dolutao do Kaštela jer je krivo pročitao da tu živi austrijska obitelj von Schwarzenburg, tj. njegov zemljak gospodin Menhard kojeg može pitati za pomoć u orijentaciji (ali oni su tu bili u 12.st.)
Nataša (Mia) i Lana (Lea Katarina)– učenice iz GSŠJD, smjer 3.k, ne vole učiti i najmanje pišu zadaće. Uvijek su u paru i nadopunjuju jedna drugu.
Veronika (Veronika) – bivša učenica GSŠJD, smjer e4, sada poznata pazinska informatičarka, tata mata za robotiku, a u slobodno vrijeme strastvena ljubiteljica zavičajne povijesti i kulture.
Julija (Katarina) – glumica koja uči u Kaštelu za svoju novu ulogu u kazalištu, pazinsku groficu koja je živjela u Kaštelu.
PRIPOVJEDAČI: Leana, Luis
Naš dragi Pazin. Puno si toga prošao. Razni su ti ljudi nadijevali imena, čuvao si ih strpljivo bilježeći povijest. Pisin, Pasino, Mitterburg, Pisino, Pasina, Pisinum, Castello Montecuccoli… sve su to tvoja lica i tvoj trag. A ti nakon svega stojiš ponosno, pokazuješ i danas koliko si jak, ustrajan, voljen i važan. Bio si središte povijesne Pazinske knežije. Sada si središte naše Istarske županije. A ponajviše, središte naših srca.
Sudbina našeg grada stoljećima je povezana s njegovom utvrdom, prema kojoj je i nazvan. Castrum Pisinum ili Pazinski kaštel vodio je svoj život još davne 931. godine. Dokazuje nam to povelja njemačkog cara Otona II. iz Verone, datirana 7. lipnja 983., kojom je osnažio prijašnju darovnicu upravo iz 931. pazinskom biskupu. Ovaj zamak ili burg, uz kojega se razvilo naselje, današnji naš voljeni grad, jedna je od najstarijih i najvećih istarskih utvrda koja u cijelosti prevladava gradskim središtem. Poseban je uvijek bio jer se, za razliku od ostalih utvrda i pitoresknih gradića u Istri, nije smjestio akropolski na vrhu jednoga brijega. On je svoje mjesto našao iznad 130 metara strmog ponora, skoro na najnižoj točki grada. Na brežuljku od vapnenca iznad Pazinske jame, u koju ponire rječica Pazinčica. Ponor rijeke Pazinčice odnosno Pazinskog potoka velika je znamenitost Pazina i kaštela. Stručno možemo pojasniti da se radi o vodotoku koji nastaje spajanjem triju manjih potoka, Lipe, Rakova i Borutskog potoka, a ponire upravo ispod Pazinskog kaštela.
Pazinsku jamu znamo i pod talijanskim nazivom Fojba. Odavna je privlačila pažnju, što potvrđuje činjenica da je prvi istraživač njezina grotla davne 1893. bio baš francuski istraživač Édouard-Alfred Martel, poznat i kao „otac suvremene speleologije.“ Međutim, mističnost grotla Pazinske jame privlačio je pozornost različitih posjetitelja te onih koji su o njoj čuli priče i ranije.
Možda nema dodirnih točaka s istinom, ali svakako je zanimljiva priča da je, navodno, ni manje ni više, već slavni Dante Alighieri u svojoj „Božanstvenoj komediji“, u kojoj se spominju Pula i Kvarner, inspiraciju za ulazak u pakao pronašao upravo pred ponorom Pazinčice. A to nije jedini njezin trag u književnosti. Slavni književnik Jules Verne dio radnje svojeg romana „Mathias Sandorf“ smjestio je upravo u Pazinski kaštel i Pazinsku jamu. Tako je troje likova, mađarskih revolucionara i boraca za neovisnost Ugarske od Austrije osuđenih na smrt, bilo zatočeno u Pazinskom kaštelu. Pored priča renomiranih književnika, postoje i legende o Pazinskoj jami, koje su dokaz da je ona uvijek držala važno mjesto u životima tadašnjih stanovnika. Jednu priču ispričat ćemo vam i mi, a vi procijenite zaslužuje li mjesto u srcima ljudi iz srca Istre.
Johann je doputovao iz grada Wörgla u Austriji, poželio je doći na more u Istru. Izgubio se te se gubi po Pazinu zbunjeno. GPS mu je dao krive upute i umjesto u Pulu, skreće krivo s Ipsilona i dolazi u grad. Parkira na parkingu kod trgovačkog centra Stop Shop i na noge odlučuje prošetati, nekoga sresti i pitati smjernice (to radi u krivom smjeru, ide na sjever, u centar, umjesto na jug prema Puli i moru). U centar neće ući da ne dođe u napast jer ne želi trošiti eure pa da dobije migrenu od stresa. Traži pomoć interneta. Malo slabije vidi pa krivo pročita podatke. Shvati da u Pazinu, u Kaštelu (on misli da je to vila) živi jedna obitelj iz Austrije pa ih odluči pronaći i pitati za iskustva (šta ima u Pazinu zanimljivog, kako se jede, pije, ima li tu neki disko).
JOHANN: Ach du lieber Gott! Još nisam stigao na more! Kao da sam još u Tirolu… Evo, barem sam stigao do vile mojeg zemljaka Menharda von Schwarzenburga. Javit ću mu se. Sigurno će mi pomoći. Izgleda da je jako bogat, vila je pravi dvorac. Taj sigurno zna gdje mogu izgubiti vrijeme korisno, za male novce. Trebao bih nešto pojesti i popiti, a malo bih se i zabavio.
Johann dolazi pred Kaštel i tu susreće AI robota Pazinslava (odjevenog u narodnu nošnju). Misli da je to neki moderni „sekjuriti“ 21. stoljeća od te austrijske familije i da se preko njega treba najaviti u goste. Pazinslav se puni na solarnu energiju. Johann ga traži informacije, ali tu dolazi do „izgubljenih u prijevodu“. Johann još ne zna da je Pazinslav projekt Grada Pazina preko Europske unije i da nije „sekjuriti“ te da se brka zbog greške prilikom programiranja aplikacije na koju radi.
JOHANN: Javit ću se zaštitaru na vratima. Guten tag, gospodine. Kako ste?
PAZINSLAV: Dobrodošli u Pazin. Grad sretnih ljudi i predivne prirode.
JOHANN: Izgledate kao pravi čovjek, gospodine. A vi ste ipak mašina.
PAZINSLAV: Hvala. Projekt iz fondova, najmodernija aplikacija „Pazinnote“. Dobrodošli u Pazin. Veselimo se vašem dolasku. Razgledajte slobodno Pazinski kaštel te produžite u jamu.
JOHANN: U jamu? Odmah biste me bacili čim razgledam?
PAZINSLAV: Pazinska jama pazinska je atrakcija. Preporučujemo. Šetnju. Pa zip line.
JOHANN: Oh, razumijem. Neću propustiti.
Nailazi dvoje učenika koji idu u GSŠJD, smjer k. Iz razgovora se saznaje da su morali doći do Kaštela jer nisu napisali zadaću iz hrvatskog i sad moraju popraviti ocjenu. Nastavnik im je zadao da prouče Pazinsku jamu, provedu malo vremena gledajući u nju, dobiju inspiraciju te napišu lirsku pjesmu o njoj. Susreću Johanna i Pazinslava, malo prisluškuju njihov razgovor pa se uključuju.
NATAŠA: Gle, Lana, da smo napisale zadaću, sada ne bismo bile tu.
LANA: Gle, Nataša, nije loše da smo tu. Svježi zrak, super arhitektura, lijepi pogled.
NATAŠA: Imaš pravo, Pazin je tako mali, a nikad ne stignemo u ovaj dio grada.
LANA: Istina, kažem ti. Nismo još ni Pazinslava vidjele, otkad je postavljen. Čula sam da je kao pravi čovjek, zna sve o gradu.
NATAŠA: Sad ćemo vidjeti. Sigurno ćemo dobiti inspiraciju za napisati pjesmu.
LANA: Pazinslav ima društvo. Poslušajmo ih malo…
PAZINSLAV: Grad Pazin ima puno zanimljivosti. Kaštel i Pazinska jama spadaju u važnije. Više informacija možete dobiti u Etnografskom muzeju Istre i Muzeju grada Pazina. Ako ste zahtjevniji, za vas je dostupan i Državni arhiv. Pazinska jama je pravi izbor ukoliko ste skloni avanturizmu i volite uživati u prirodi. Okomiti pad njezinog ponora veći je od 100 metara. Zanimljiva je legenda o Pazinskoj jami koja govori o mladome raškom pastiru koji je čuvao ovce vlasnika Pazinskog kaštela…
JOHANN: Zanimljivo. Svakako ste me zainteresirali. (čita s mobitela) sad i ja malo čitam. Čak i Dante Alighieri te Jules Verne su ovdje našli inspiraciju.
LANA: I mi smo ju došle tražiti (veselo)
NATAŠA: Nego, nama treba nešto lijepo, poetski.
PAZINSLAV: Dobrodošle u Pazin. Sigurno ćete se lijepo provesti. Želim vam dobrodošlicu uz stihove našeg pazinjana Darijana Belića (čita Darian):
Lipi moj Pazin, kako si?
Litima te u srcu svojem nosin,
Z tobon san se vajk ponosi.
Dok hodin po rosi, skidan svoje kože kore.
Živ san, sve se zdurat more,
Ne daj Bože ča se trpit more.
LANA I NATAŠA (zajedno): Super pjesma!
LANA: Ja sam dobila inspiraciju!
NATAŠA: Također!
JOHANN: I ja!
Pazinjanka koja je bivša učenica GSŠJD, a sada uspješna poduzetnica, ide u trgovinu od doma (živi kod Pazinske jame) i naleti na družinu. Ima svoj servis elektronike, ali jako voli povijest svojeg zavičaja.
VERONIKA: Dobar dan, društvo!
SVI: Dobar dan.
VERONIKA: Veselo društvo, vidim. Kojom lijepom prilikom?
JOHANN: Ja sam zalutao u Pazin. A onda sam upoznao vaš lijepi grad i srdačno stanovništvo. I Pazinslava.
VERONIKA: Drago mi je. Došli ste na pravo mjesto. Pazinski kaštel i Pazinska jama su pun pogodak za svakog posjetitelja.
PAZINSLAV: Dobrodošli u Pazin. Najstariji spomen Pazina je čak u 10. stoljeću. Radi se o vodotoku koji nastaje spajanjem triju manjih potoka, Lipe, Rakova i Borutskog potoka, ponire ispod Pazinskog kaštela.
VERONIKA: Pazinska jama sigurno stoji od davnih davnina ponosno. Ja inače svako malo idem u Speleo avanturu. Preporučujem.
JOHANN: Što je to?
NATAŠA: Znam ja! To je spuštanje uređenom stazom do kanjona, pa dalje neuređenim prirodnim koritom rječice Pazinčice.
VERONIKA: Super je! Podzemni dio staze dug je nekih 200 metara, a na kraju dođete u veliku dvoranu s podzemnim jezerom dužine koje je dugo čak 80 metara.
LANA: Bila sam i bilo je fantastično.
VERONIKA: Nemamo more, ali imamo našu Pazinsku jamu.
JOHANN: Nagovorili ste me. Volio bih vas počastiti kavom, pa da krenem u razgled.
SVI: Idemo!
Na kraju svi sretni i zagrljeni idu na pijaču. Zadovoljni su što su vidjeli Pazinslava koji će nastaviti reklamirati ljepote Pazina i Pazinske jame i bogatu zavičajnu povijest. Također su ponosni da su naučili koliko je Pazinska jama Pazinjanima važna (zato je važno napisati zadaću J)
PAZINSLAV: Doviđenja, posjetite nas opet. Pazin je srce Istre. Pazinska jama je njegova duša.
PRIPOVJEDAČ: U kafiću su raspravljali na temu da će se jedan dan vratiti kod Pazinslava ispred Kaštela i snimiti Kaštel i Pazinsku jamu dronom. A onda će taj posao proslaviti jednim đirom na zip lineu da se još više usavrše.