Književnost

Pazinska jama
U srcu Istre ona počiva,
u dubini svoje tajne skriva.
Dok svjetlost prodire u tamu,
otkrivajući tajne skrivene,
njezina tišina koracima nestaje,
koracima daleke prošlosti,
što sežu unazad stotinama godina.
Sara Momić, 1. d 2023./2024.

JAMA U KNJIŽEVNIM DJELIMA

Pazinska je jama bila nadahnuće mnogim književnicima koji su svoje romane pisali u duhu pustolovnog, povijesnog te znanstveno-fantastičnog žanra. Od njih je najglasovitije djelo Matijaš Sandorf Julesa Vernea, spisatelja koji nije nikada osobno posjetio Pazin, ali je, koristeći se opisima francuskoga putopisca Charlesa Yriartea i u suradnji s pazinskim gradonačelnikom Giuseppeom Cechom, stvorio trajnu uspomenu na Pazin i jamu. U tom znanstvenofantastičnom romanu objavljenom 1885. godine, glavni junak, jedan od urotnika, bježi iz austrougarske tamnice u Kaštelu i to spuštajući se niz liticu ponora u jamu. Kreće se podzemnim tokom Pazinčice sve do Limskog kanala na zapadnoj obali Istre. Naravno, danas se zna da Pazinčica ipak utječe u Raški zaljev. Potom je Vladimir Nazor među istarske legende uvrstio i onu o nastanku Jame, a u romanu Krvavi dani  opisuje situaciju u kojoj grof Josip Rabatta 1598. zatvara župane pazinskih komuna u tamnicu Pazinskog kaštela, kako bi ih prisilio na povećana davanja i novi Urbar. Boris Perić je u svom romanu Vampir koristio krajolik Pazinske jame kao slikovitu kulisu priče o najstarijem europskom vampiru Juri Grandu, a pojedini interpretatori književnosti Dantea Alighierija njegove opise Pakla povezuju s tim krajolikom.

LEGENDA O NASTAJANJU PAZINSKE JAME, VLADIMIR NAZOR

Kristina Jurman, Ban Dragonja

Vladimir Nazor, Istarske priče

U davnini, kad su u Istri s ljudima živjeli i divovi, na sjeveru su se Istre prostirala ogromna jezera i močvare. Južno nije bilo ni potoka ni vrela pa ljudi zamoliše diva, bana Dragonju, da im pomogne natopiti zemlju. Dragonja upregne ogromne volove u plug i zaore od jezera prema moru. Kad je prvom brazdom doveo vodu do mora, nastala je rijeka koju je div nazvao po sebi, Dragonja. Sutradan je izorao drugu brazdu, stvorivši tako novu rijeku kojoj je dao ime Mirna, a to je ime nosila njegova žena. Kad je orući treću brazdu došao pod zidine Pazinskog kaštela, s prozora ga stane zadirkivati žena pazinskog kapetana. Narugala mu se govoreći da plitko ore i da mu je brazda kriva. Ban Dragonja se jako uvrijedio i volove potjerao natrag. Nedovršenom brazdom prokuljala je voda i počela plaviti pazinsku kotlinu. Pazinci su zapomagali, plakali i molili Dragonju da ih spasi pogibelji. Smilovao im se ban Dragonja i udrio nogom o zemlju, taman ispod litice na kojoj se uzdizao kaštel. Uz strašnu huku zemlja je počela propadati, otvorila se od udarca ogromna jama i progutala svu onu vodu. Tako je umjesto treće rijeke nastala vijugava rječica Pazinčica čija se voda i dan danas netragom gubi u vrletnoj Pazinskoj jami.

 

Vladimir Nazor, Krvavi dani

Boris Perić, Vampir

Jules Verne, Mathias Sandorf